Razum
No, potrebno je napraviti i sljedeći korak. Nije dovoljno samo prihvatiti Boga. Potrebno je, koliko god nam je moguće, sve više razumom ulaziti u otajstvo vjere. Dakako da nikada razumom ne možemo dohvatiti ono što nam razum nadilazi, ali je potrebno neprestano učiti o svojoj vjeri.
Bolna je činjenica vjerske neukosti koja kod nas vlada. Žalosno je koliko se malo poznaje kršćanstvo. Ne samo da time škodimo sebi i svom normalnom razvoju, nego otvaramo široko polje onima koji mrze Boga i Crkvu da lažima ili poluistinama zbunjuju ljude i navode ih na krivi zaključak.
Učenje o vjeri nije proces kojim trebaju biti zahvaćena samo djeca. Kršćanstvo je prvenstveno za odrasle i samo ga odrasli mogu shvatiti. Ako ne učimo u zreloj dobi o kršćanstvu, onda će nam vjera zauvijek ostati djetinjasta. Pa ćemo, na primjer, i dalje misliti da je smisao Božića u kićenju i skupim darovima, a da se smisao i značenje Uskrsa svodi na košaricu blagoslovljene hrane.
Život
Jedna od laži koja nam je nametnuta zato jer premalo promišljamo i učimo o svojoj vjeri je i tvrdnja da je vjera privatna stvar i da se ne smijemo svojom vjerom pojavljivati u javnosti, pogotovo ne u kulturnom i političkom djelovanju.
No istina je potpuno drugačija. Vjera nije privatna, nego duboko osobna stvar svakog pojedinog čovjeka koja se niti može niti smije zatomiti u javnosti. Dužni smo svoj svjetonazor nenametljivo, ali i nepokolebljivo svjedočiti. Dužni smo javno pokazivati svoje kršćansko opredjeljenje.
A kršćansko opredjeljenje se, da ne bude zabune, sažima u ljubavi prema Bogu, čovjeku i svijetu u kojemu živimo. Kršćanstvo se očituje u činjenju dobrih dijela i brizi za opće dobro. To smo pozvani živjeti, nakon što smo srcem prihvatili i razumom shvatili.
N. K.