U zapadnom dijelu Zagreba, podno jugozapadnih obronaka Medvednice prostire se župa sv. Josipa Radnika. Budući da u vremenima kada je župa nastajala, nije bilo moguće dobiti dozvolu za gradnju u samom naselju, crkva se nalazi u maloj udolini uz potok Dubravica, između starog naselja Gornji Stenjevec i novog naselja - Gajnica. Crkva okružena zelenilom, prekrasno uređenim parkom, drvećem i cvijećem, ne odaje svoju prošlost neugledne velikaške štale i sjenika.
Današnje granice župe utvrđene su stvaranjem nove župe Stenjevec ll. Tako od Aleje grada Bologne na jugu, pa sredinom Trga grada Passignana, istočnim dijelom parka 101. brigade i Čileanskom ulicom prema sjeveru, granica Župe ulazi na područje Medvednice sve do Borčeca. Obroncima Medvednice, granica se pruža prema zapadu preko Bizeka do stare cementare, i opet na jug do Aleje grada Bologne, koja je i južna granica Župe.
Samo naselje Gajnice, nastalo je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je počela intenzivna gradnja stambenih zgrada. Humanom izgradnjom gdje gotovo svaka zgrada ima svoj park, Gajnice su danas ugodno naselje s puno zelenila i sa svim potrebnim sadržajima.
Stara naselja Borčec, Bizek i Gornji Stenjevec sve su manje stara, šire se novom izgradnjom obiteljskih kuća starosjedioca i novonaseljenih stanovnika koji su ovdje našli ugodno mjesto za život.
Sakralni objekti na području granica župe svjedoče o dugoj povijesti vjerničkog života u ovom kraju. Na brdu Bjelčina, nalazi se prvi poznati sakralni lokalitet – Cirkvišće, sa crkvom Svih Svetih, iznad sadašnjeg područja Starih Gajnica. Smatra se da je na tom mjestu bila crkva Svih Svetih (prvo spominjanje 1209). To je vjerojatno bila župna crkva za Stenjevečko područje, obzirom da se crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu spominje prvi put 1334.
Iznad Zelene magistrale, na brdu Pogled, i danas se nalaze ostaci kapele sv. Antuna Padovanskog, sagrađene u drugoj polovici 17. Stoljeća. Uništena je u velikom potresu 1880. godine i nikada nije obnavljana.
Na ovom području ćete naći i nekoliko lijepih izletišta.
Spilja Veternica je od 1979. godine zaštićena zakonom kao geomorfološki spomenik prirode. Svojom duljinom je četvrta po redu spilja Hrvatske, a najduža u sjevernoj Hrvatskoj. Značajno je arheološko i paleontološko nalazište kao i poučni primjer krških pojava. Pozornost javnosti na tu spilju prvi puta svraća 1889. godine Dragutin Gorjanović Kramberger.
Desetak minuta hoda od Veternice nalazi se planinarski dom Glavica, s kojeg se pruža prekrasan pogled na cijeli Zagreb i Turopolje, te dalje prema jugu.
Na završetku Zelene magistrale, prostire se kraška udolina, ponikva, istog imena: Ponikve, vrlo često pohodište izletnika iz cijelog Zagreba.
U životu župe sv. Josipa Radnika sudjeluje oko 9000 župljana, a naša mala crkva tako svake nedjelje postaje mjesto slavljenja sv. mise i okupljanja oko zajedničkog stola Gospodinova. Od ove godine župa slavi dva proštenja, 19. ožujka blagdan sv. Josipa i župno proštenje 1. svibnja, blagdan sv. Josipa Radnika, kada mladi iz župe primaju sakrament svete potvrde. Prije velikih blagdana, Uskrsa i Božića, organiziraju se velike župne ispovijedi uz pomoć svećenika iz našeg dekanata.
autor Miro Noršić