Mučenik franjevačke poniznosti
Nakon Prvog svjetskog rata ostao je u Albaniji, a njegovo rodno Janjevo potpalo je pod Kraljevinu SHS koja je bila poznata po nemilosrdnom progonu Albanaca. I Kraljevina Jugoslavija, osim Hrvata, najviše je progonila Albance, osobito katolike, katoličke intelektualce i svećenike franjevce jer su oni bili nositelji pismenosti i kulture albanskog naroda. Fra Serafin je kao član albanske Provincije S. Navještenja bio definitor provincije i župnik u nekoliko župa. Bio je čovjek velike mudrosti. U Janjevo je dolazio nekoliko puta za vrijeme Drugoga svjetskog rata po čijem je završetku i uspostavi komunizma, kako u bivšoj Jugoslaviji tako i u Albaniji, uslijedilo dugotrajno i mukotrpno razdoblje velikoga progona Katoličke Crkve. O mučeničkoj smrti o. Serafina poznato je da je nakon jednog provincijskog sastanka u Lezhёu (Lješ) u Albaniji, gdje je vršio službu župnika, bio uhićen i okrutno mučen zbog lažne optužbe i zavjere. Tijekom ispitivanja teško je ranjen na dušniku i poslije nekoliko dana, točnije 11. svibnja 1947. preminuo je u franjevačkom samostanu u Lezhёu koji je već tada bio pretvoren u bolnicu.
U iskazu Ivanke Kodić iz Janjeva, kojoj je fra Serafin bio bliži rođak, zapisano je njezino svjedočanstvo u kojemu spominje da je od starijih ljudi čula kako je o. Serafin bio kamenovan u Albaniji, da je podnio mučeničku smrt poput sv. Stjepana, te da je oprostio svojim mučiteljima. Živio je 54 godine, kao redovnik 37, a kao svećenik 32 godine. Njegovi posmrtni ostaci počivaju u zidinama franjevačke crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Lezhёu.
Postupak za proglašenje blaženim o. Serafina Kodića Glasnovića počeo je 10. studenoga 2002. g. u biskupijskom sjedištu u Skadru u Albaniji u sklopu 40 mučenika ubijenih iz mržnje prema vjeri, a obuhvaća razdoblje od 1913. pa sve do 1974. godine. Kauza je svečano zaključena 8. prosinca 2010., a na popisu 40 mučenika nalaze se i dva Hrvata – Fra Serafin Kodić Glasnović i fra Alojzije Palić.