Prvo čitanje: Post 2,7-9.3,1-7
Drugo čitanje: Rim 5,12-19
Evanđelje: Mt 4,1-11
Zborna molitva
Svemogući Bože, udijeli da godišnjom proslavom korizme
napredujemo u spoznaji Isusa Krista i u životu slijedimo
njegov primjer. Koji s tobom.
Darovna molitva
Gospodine, prinosimo ti kruh i vino
za žrtvu što je slavimo na početku korizme.
S tim darovima uključi i nas u predanje
svoga Sina Isusa Krista. Koji živi.
Popričesna molitva
Gospodine, nasitio si nas kruhom s neba.
Njime se vjera hrani, nada krijepi, ljubav jači.
Nauči nas, molimo te, gladovati za Isusom Kristom,
kruhom živim i pravim, i živjeti od svake riječi
što izlazi iz tvojih usta. Po Kristu.
Razmišljanje uz biblijska čitanja
KOJI RAZLUČUJU DOBRO I ZLO
Adam i Eva nisu stvarne povijesne osobe, nego su poslužili nadahnutom biblijskom piscu da iznese istine o čovjeku. Između ostaloga jasno se opisuje u čemu je sadržaj iskonskoga, ali i svakog drugog grijeha.
Ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu
Čovjek nije grešnik. I nije ljudski griješiti. Čovjek je stvoren na sliku Božju. Bog nas nije stvorio kao grešnike. Bog nas je stvorio kao svoje suradnike i prijatelje.
Za razliku od Boga koji uvijek pristupa čovjeku jasno i otvoreno, Vrag čovjeka laže i zavodi. Pokazuje se brižan, zainteresiran i sućutan kako bi kasnije čovjeka upropastio do kraja.
I danas Vrag tako djeluje. Zavodi nas navodnom brigom za nas i opće dobro. Jednako kao što je, prema evanđeoskom opisu, zavodio Isusa.
Bit ćete kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo
Iskonski grijeh, kao i svaki naš osobni grijeh, zapravo je postavljanje sebe na Božje mjesto. Mičemo Boga u stranu i mi želimo biti bogovi. I to tako da ne prihvaćamo Božju volju, nego da mi određujemo što je dobro, a što je zlo.
Bog, na primjer, govori „Ne ubij!“, a mi donosimo zakone po kojemu možemo ubiti nerođenu djecu, neizlječive bolesnike ili ljude koje proglasimo nepopravljivim zločincima.
U svakom grijehu Božju volju mičemo u stranu i namećemo svoju volju i svoje tumačenje.
Otvore im se oči i upoznaju da su goli
Čovjekova golotinja, koja nastaje kao posljedica grijeha, ne treba se shvaćati doslovno. Simbol je ogoljenosti i ispražnjenosti koju smo osjetili svi mi koji smo, zavedeni, pristali na grijeh i nepoštivanje Božje volje.
Grijehom ne prekidamo samo prijateljstvo s Bogom, nego se skrivamo od čovjeka i od samih sebe. Prepoznajemo da nas je naše ponašanje dovelo do dna iz kojega se sami ne možemo izdignuti.
Zato nam i dolazi Spasitelj koji se u svemu solidarizira s nama da je čak i sam bio kušan i doveden u napast. No, Isus se odupire zamamnosti zloga, uzdajući se u Božju volju, prihvaćajući poslanje koje mu je povjereno i oslanjajući se na milost Duha Svetoga.
Na isti način i mi možemo izvojevati pobjedu nad napastima i zlom.
N. K.