Ponos Crkve u Hrvata
Svoju ljubav prema Gospi Hrvati vidljivo iskazuju i mnoštvom kapela, crkava i katedrala podignutim njoj na čast. Neke od njih posvećene su Marijinu uznesenju na Nebo.
Zagrebačka katedrala
Posvećena je Uznesenju BDM, a suzaštitnik je sv. Stjepan kralj. Na tom se mjestu prvotno nalazila crkvica građena između 9. i 11. st. Nakon osnivanja Zagrebačke biskupije počelo se s dugogodišnjom izgradnjom katedrale koja je dovršena i posvećena tek 1217. Kroz stoljeća je višekratno bila oštećivana u požarima i napadima neprijatelja, a osobito u potresu 1880. nakon čega je temeljito obnovljena u neogotičkom stilu te je zadobila današnji izgled. Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina.
Varaždinska katedrala
Jedna je od najznačajnijih ranobaroknih sakralnih građevina u sjevernoj Hrvatskoj. Gradili su je isusovci od 1642. do 1646. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. crkvu su preuzeli pavlini, a nakon njihovoga ukinuća crkva je bila sekularizirana i 1788. pretvorena u žitnicu za vojne potrebe. Ponovo je blagoslovljena za bogoslužje 1797. Lakše ili teže je stradavala u požarima, a posljednja temeljita obnova odvijala se od 1982. do 1995. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije postala je 5. srpnja 1997. katedralom novoutemeljene Varaždinske biskupije.
Splitska katedrala
U narodu je poznata kao katedrala sv. Dujma, no posvećena je Uznesenju BDM. Smještena je u kompleksu Dioklecijanove palače, na Peristilu i prvotno je bila carski mauzolej sagrađen početkom 4. st., a danas u njoj počivaju i časte se kosti kršćanskih mučenika koje je car pogubio. Poznata je po drvenim vratima koje je izradio Andrija Buvina izrezbarivši u orahovini 28 prizora Isusova života. Zajedno s kompleksom Palače upisana je u UNESCO-ov popis svjetske spomeničke baštine.
Pulska katedrala
Mjesto današnje katedrale rabilo se za religijsko štovanje još od antičkih rimskih vremena, a prve kršćanske crkve izgradile su se na prijelazu s 4. na 5. st. kad je na tome mjestu izgrađen cijeli kompleks starokršćanskih građevina. Današnja katedrala nastala je širenjem prethodnih zgrada u 5. st., a današnje klasicističko pročelje dobila je 1712. Rekonstruirana je 1947. zbog teških oštećenja koje je zadobila uslijed bombardiranja u Drugom sv. ratu.
Dubrovačka katedrala
Današnja katedrala nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale koja je bila potpuno razorena u velikom potresu 1667. Građena je od 1671. do 1713. u baroknom stilu. Unutrašnjost katedrale je raskošna, a iznad glavnog oltara nalazi se slika „Uznesenje Marijino“ iz 16. st. koju potpisuje slavni talijanski slikar Tizian.