Mučeništvo za vjeru
Ujesen 1946. premješten je na službu nastavnika i odgojitelja u sjemeništu i gimnaziji u Pazinu. Imenovan je tajnikom Svećeničkog zbora sv. Pavla koji je okupljao svećenike Hrvate, zalagao se za slobodu vjere i nesmetano djelovanje Crkve. U proljeće 1947. komunističke su vlasti predstavile „petogodišnji plan“ kojim su tražili radne akcije nedjeljom, zabranu vjeronauka u školama te udaljavanje Crkve iz javnog života. Don Miroslav se tome usprotivio zajedno s drugim svećenicima iz Svećeničkog zbora.
U kolovozu 1947. bio je službeni pratitelj delegata sv. stolice koji je u Buzetu dijelio sv. krizmu. Komunisti su htjeli spriječiti misu i krizmu, ali nisu u tome uspjeli. Don Miroslav je svojim tijelom branio svetohranište i u njemu presveti oltarski sakrament. Sljedećega dana, 24. kolovoza 1947. bila je sv. krizma u Lanišću. Nakon sv. mise koju je služio vlč. Miroslav pobunjenici su ušli u župnu kuću i izboli ga nožem od čega je umro.
Godine 1956. pokrenut je kanonski postupak za proglašenjem blaženim Miroslava Bulešića u tajnosti jer su komunističke vlasti to zabranile. Sveta Stolica je 1957. prihvatila postupak, ali je on mirovao do 1992. Tada je na molbu biskupije postupak nastavljen.