Osnivanje, razvoj i podijele Reda

Papa Inocent III. potvrdio je 1209. osnivanje franjevačkog reda tj. Reda Manje Braće – Ordo Fratrum Minorum (OFM). Franjo je 1223. sastavio Pravilo prema kojem fratri žive i danas. No, dok su neki nastojali vjerno slijediti Franju i Pravilo bez olakšica, drugi su smatrali da je Pravilo običnim ljudima nemoguće provoditi u život. Napetosti i sukobi nastavili su se i u 14., 15. i 16. st. Neki su naginjali ublažavanju strogosti, opredijelili su se za život u velikim samostanima s određenim posjedima pa su nazvani konventualcima (konventi = samostani), dok su se drugi zauzimali za vjerno opsluživanje Pravila te su prozvani opservantima (opslužiteljima). U 16. st. nastao je iz reforme tadašnjih ogranaka poseban red nazvan kapucinima. Javljale su se i neke druge struje npr. u Španjolskoj su se pojavili vrlo strogi bosonogi franjevci, u Francuskoj tzv. rekolekti i drugdje drugi. Papa Leon XIII. 1897. god. ponovo je objedinio rascjepkani franjevački red i priznao kao zasebne skupine samo tri: opservante, konventualce i kapucine.

Tri franjevačka reda

Sv. Franjo nadahnuo je svojim primjerom tri duhovne zajednice: Prvi red koji danas ima tri grane koje obdržavaju isto Pravilo (Franjevci Mala Braća, franjevci konventualci i frnjevci kapucini). Sveti Franjo osnovao je i drugi franjevački red - klarise ( red je dobio ime po sv. Klari Asiškoj, Franjinoj suvremenici). Treći red dijeli se na samostanske redovničke zajednice i na bratstva franjevačkog svjetovnog reda.

U Hrvatskoj su franjevci prisutni od vremena sv. Franje i danas u našim krajevima žive i djeluju sva tri reda. U sljedećim nastavcima osvrnut ćemo se na svaki red pojedinačno.