Osnivanje Družbe i djelovanje
Tijekom studija na pariškoj Sorboni okupio je oko sebe šestoricu drugova koji su se nazivali „Prijatelji u Gospodinu“, a među njima je bio i Franjo Ksaverski. Položili su zavjete čistoće i siromaštva 1534. te odlučili nakon studija i ređenja otputovati u Jeruzalem gdje bi djelovali među muslimanima. Kako taj plan nisu mogli ostvariti, otišli su u Rim i stavili se na raspolaganje papi koji ih je odmah prihvatio i povjerio im niz poslova. Godine 1540. odobrena je nova redovnička zajednica, Ignacije je bio izabran za prvog vrhovnog poglavara i to je ostao sve do svoje smrti 1556. Isusovci su se ubrzo proširili svuda po Europi. Danas oko 20000 isusovaca djeluje u 112 zemalja širom svijeta.
Poslanje Družbe sadržano je u Isusovačkom geslu Omnia ad maiorem Dei gloriam ( Sve na veću slavu Božju). Družba se ne ograničava na određene djelatnosti pa isusovci rade u raznim poslovima: u naviještanju i katehezi, u znanosti, u obrazovanju i savjetovalištima; kao teolozi, filozofi, profesori, novinari, znanstvenici, psiholozi, odvjetnici... Promiču vjeru u Isusa Krista te ponaosob otkrivaju talente darovane od Boga da bi ih razvili i stavili u službu Bogu i Crkvi.
Isusovci u Hrvatskoj
Na prostore današnje Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, isusovci su došli još za života sv. Ignacija. Prvi Hrvat stupio je u Družbu 1554. Otvarali su svoje škole i rezidencije u kojima su razvijali svoj uobičajeni apostolat. Zaslužni su za utiranje puta Zagrebačkom sveučilištu, a od isusovaca važnih za hrvatsku kulturu i znanost istaknuli su se: Bartol Kašić, Ruđer Bošković, Ivan Vreman, Jakov Mikalja... Iz novijeg doba spomenut ćemo Petra Pericu (autora pjesama „Do nebesa“ i „Zdravo djevo“) i misionara Antu Gabrića.
Na radost subraće isusovaca, kao i čitave Crkve, iz Družbe Isusove izdigao se i kardinal Jorge Mario Bergoglio, novoizabrani papa Franjo.