Ne prečesto, ali još uvijek možemo primijetiti u nekim Crkvenim zajednicama kako pojedine osobe za vrijeme svete Mise drže krunicu u ruci i mole je (npr.: u sred propovijedi). To je, najvjerojatnije, ostavština još iz pretkoncilskog vremena dok su slavlja svetih Misa bile na latinskom jeziku, što narod nije previše razumio, pa su – dok su čekali „pretvorbu“ – žene molile krunicu.
Ili, kao drugi primjer, za vrijeme zajedničke molitve u sred klanjanja pred Oltarskim Sakramentom, molimo neku treću pobožnost.
Treći, najčešći primjer, molitva Časoslova unutar sv. Mise – što češće možemo primijetiti na bogoslužjima nekih redovničkih zajednica.
No, je li sve ovo gore navedeno i ispravno? Što nam liturgija govori u ovoj situaciji kada unutar jednog liturgijskog slavlja molimo neku pobožnost ili slavimo drugu liturgiju?
Liturgija ima strogo definirane strukture i rituale koje treba slijediti.
Svaka promjena ili miješanje može narušiti integritet i svetost liturgijskog slavlja. Dakle, naša Crkvena liturgija NE DOPUŠTA miješanje liturgijskih obreda i slavlja unutar aktualnog slavlja liturgije!
Načelno, ako se slavi Misa, onda ne molimo krunicu.
Ako molimo krunicu, ne molimo Časoslov.
Ako molimo Križni put, ne molimo pobožnost sv. Josipu i itd…
Znači, ili jedno ili drugo, nema miješanja međusobno između liturgije i raznih pobožnosti.
Naravno ,postoje i neke iznimke gdje je unutar liturgije predviđeno slavlje druge liturgije.
Pa kako onda „pomiriti“ sve te pobožnosti i liturgije?
Jasno je da se svaki vjernik želi moliti, netko više – netko manje, ali to bi trebalo raditi razboritije. Na primjer, prije svete Mise trebalo bi doći ranije u crkvu i izmoliti pobožnost krunice ili križnog puta.
Liturgiju klanjanja pred Oltarskim Sakramentom obaviti nakon ili prije svih pobožnosti ili liturgijskih slavlja, itd.
Sve se može kad se hoće.
Pitanje sada slijedi, a što je sa sakramentima? Nije li to isto neki oblik „liturgije u liturgiji“?
Neki su sakramenti dio liturgijskog slavlja koji mogu biti objedinjen unutar svete Mise ili izvan nje, a za što su propisani posebni obrednici u oba slučaja. U ostalom, da nema sakramenta Euharistije, kada bi se pričestili na Misi?
Ali postoje okolnosti kada se sveta Euharistija može dati i izvan svete Mise. Za sve te slučajeve postoje posebni obrasci propisani od strane Crkve. Isto vrijedi i za liturgiju molitve Časoslova (dakle, liturgija Časoslova je predviđena tijekom liturgije Euharistije), te za sakramente krštenja i ženidbe.
Autor: Ivan Brodarić
Tekst pregledao i odobrio: katolički svećenik
Nastavno na tekst "Liturgija u liturgiji"