Korizma je liturgijsko vrijeme koje traje 40 dana: od blagdana Pepelnice, pa sve do Vazmenog trodnevlja, točnije do sumraka Velikog Četvrtka. 40 dana je simboličan broj u našoj vjeri i to prema Bibliji u više primjera: 40 godina lutanja Izraelskog naroda pustinjom, 40 dana velikog potopa u doba Noe i dr..
Ovo vrijeme korizme od 40 dana aludira na Kristov odlazak u pustinju gdje se prije svoga javnog djelovanja molio, postio i pripravljao za sve ono što ga čeka kada jednom svečano uđe u grad Jeruzalem. Isus, koji zna unaprijed što ga čeka, otišao je u pustinju da se na to pripravi, ali i da bude kušan, tj. sotonu „pošalje tamo gdje mu je mjesto“. Dok je u isto vrijeme Ivan, njegov rođak, „pripravljao mu put“ tako da je narod pozivao na obraćenje jer se „približilo Kraljevstvo nebesko“, da se odrekne svega starog okaljanog grijehom i obuku novog, čistog i neokaljanog. Upravo to, odluka da se odričem i odbacim „starog sebe“ i prihvatim put obraćenja na koji me navodi Evanđelje, a sve to kako bi prihvatio onog „novog sebe“ i došao u konačnici do samoga cilja – Isusa Krista – to je poanta ovog svetog korizmenog vremena!
Riječ „korizma“ potječe iz latinske riječi „Quadragesima“ (četrdeset dana). U engleskom narječju za naziva „Lent“, što proizlazi od staro-anglikanske riječi „Lencten“, a što označava proljetno vrijeme i mjesec ožujak u kojem pada većina korizmenog vremena.
U hrvatskom rječniku, riječ „korizma“ je izvedenica od riječi „četrdesetnica“, što nas pak opet dovodi do izvorne latinske riječi „Quadragesima“.
Liturgijsko značenje korizme je četrdesetodnevna priprava za svetkovinu Uskrsa, koja uključuje post, molitvu i odricanje. U liturgiji se koristi ljubičasta boja, a čije značenje smo naučili u temi „Liturgijske boje“, što označava vrijeme iščekivanja i pokajanja.
Ostale liturgijske značajke u vremenu korizme:
• Oltar ne smije biti ukrašen.
Ispod njega može se postaviti simbolika korizme (npr.: pepeo sa trnovom krunom i križem, i sl.).
• Križ se prekriva tkaninom od 5. korizmene nedjelje do Vazmenog trodnevlja, ljubičaste boje. Simbolično se vjernicima pokazuje da je to vrijeme drukčije – vrijeme Kristove muke, a nama kao snažni poticaj za pripravu na te dane.
• Cvijeće u crkvi mora biti umjereno, bez prevelikog isticanja i ne smije biti na oltaru, nego ispod ili pored njega.
• Izostavlja se „slava“ i „aleluja“, a umjesto „aleluje“ govori se: „Slava Tebi, Kriste, Bože, Kralju slave vječite“.
• Orgulje trebaju biti „prigušene“ i stišati ih. Isto tako ne isticati ostale instrumente, već ih uskladiti prema korizmenom duhu vremena.
• Pjesme u liturgiji trebaju biti primjerene korizmenom duhu – izbjegavati „veselice“, a poticati na smirenost, molitvu, pokajanje i obraćenje.
• Poticati vjernike na sudjelovanje pobožnosti Križnoga puta.
Korizma uključuje važan segment posta i nemrsa. Post i nemrs obavezan je na blagdan Pepelnice i na Veliki Petak. No, liturgija vjernike potiče da poste i na druge dane u korizmi, naročito petkom. Nedjelja se ne računa kao posni dan i te se nedjeljom ne posti i nemrsi. Više o postu i nemrsu govoriti ćemo u jednoj od idućih tema.
Autor: Ivan Brodarić
Tekst pregledao i odobrio: katolički svećenik