Prvo čitanje: Hab 1,2-3;2,2-4
Drugo čitanje: 2 Tim 1,1-6.13-14
Evanđelje: Lk 17,5-10

Zborna molitva
Svemogući vječni Bože, bolji si nego što zaslužujemo i želimo.
Budi nam milosrdan: otpusti grijehe kojih se savjest plaši,
a daruj i ono što ne umijemo moliti. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Gospodine, primi žrtvu koju si ustanovio.
Otkupi nas i posveti otajstvima,
što ih dužnim poštovanjem slavimo. Po Kristu.

Popričesna molitva
Svemogući Bože,
daj da se opojeni i nahranjeni ovim otajstvima
preobrazimo u ono što smo primili. Po Kristu.

Razmišljanje uz biblijska čitanja

PRAVEDNIK ĆE OD VJERE ŽIVJETI

     Kada čitamo današnje prvo biblijsko čitanje imamo dojam da je prorok Habakuk opisivao trenutnu situaciju u Republici Hrvatskoj. No, istina je da nikada u povijesti nije bilo vremena kada nije bilo manjka novaca i viška briga. Zato se ne treba obazirati na mračnu situaciju i još mračnije sijače straha, nego svoje pouzdanje staviti u Boga te vjerom razumijevati i mijenjati svijet. Uostalom, naš naraštaj pamti koliko su nam vjera, na poseban način molitva krunice, pomogli u obrani tijekom Domovinskoga rata.

Nije nam Bog dao duh bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razbora
     Čega se ili koga možemo bojati? Što je to čovjeku doista potrebno za pristojan život? Prodajemo li sami sebe u roblje za besmislenu propadljivost?
     Bitno obilježje Kristova učenika je da je osoba koja misli vlastitom glavom. Pravi kršćanin je onaj koji ima stav. Koji zna koji je smisao života i koji živi u ljubavi. Zato ne dopustimo da nas uvuku u zatvor straha i panike, nego živimo slobodu koju nam je Krist darovao.
     Nismo dionici duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razbora. Zato valja razborito živjeti i ne nasjedati na laži kojim nas obmanjuju i zaluđuju. Čovjek propada kada izgubi kriterije dobra i zla. Čovjek propada kada ga zahvati ravnodušnost i relativizam.

I on bi vas poslušao
     Ono što je potrebno neprestano naglašavati je snaga, odnosno moć što nam je darovana po sakramentima. Imamo snagu za život u Božjem duhu, ali imamo snagu i za promjenu svijeta. Da barem imamo vjere da napokon shvatimo da smo mi ona promjena koju želimo vidjeti u svijetu.
     No, za razliku od drugih, koji žele mijenjati silom i prevratima, mi kršćani znamo da se istinska promjena može dogoditi jedino u ljubavi. Ljubav mijenja i spašava. Ljubav izgrađuje. U ljubavi nema poraženih.

Iščupaj se s korijenom i presadi se u more
     Prošle nedjelje smo naučili da senzacija ne oduševljava za vjeru i Boga. Jer, rekao nam je Isus, sve i da od mrtvih netko ustane neće vjerovati oni koji ne vjeruju Božjoj riječi.
     Zato se kršćanstvo ne bi smjelo pogubiti u atrakcijama, senzacijama i paradiranjima, nego se treba neprestano pronalaziti u svakodnevnom predanom služenju. Poniznom služenju u ljubavi.

N. K.

Prvo čitanje: Am 6,1a.4-7
Drugo čitanje: 1 Tim 6,11-16
Evanđelje: Lk 16,19-31

Zborna molitva
Bože, ti svoju svemoć očituješ najviše praštanjem i milosrđem.
Budi nam uvijek milostiv da težimo za obećanim dobrima
i uđemo u vječno zajedništvo s tobom. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Milosrdni Bože, nek ti ovaj naš prinos bude drag
da nam otvori izvor svakog blagoslova. Po Kristu.

Popričesna molitva
Bože, ovim otajstvom na­viještamo smrt Gospodnju.
Obnovi nam duh i tijelo da spremno prihvatimo trpljenje s Kristom
te budemo njegovi suba­štinici u slavi. Koji živi.

Razmišljanje uz biblijska čitanja

 ČUDO

     Bogatstvo samo po sebi nije loše, ali čovjeka prečesto dovodi u priliku da zajedno sa sefovima zaključa i svoje srce, da slažući novce s njima pospremi i djelotvornu sućut prema potrebnima, da grabeći samo sebi usput pograbi i ono što pripada drugima.
     Današnji evanđeoski odlomak upravo iz perspektive vječnosti promatra one koji su u zemaljskom životu bezbrižni i spokojni. Bogataš se ne nalazi u stanju Pakla zato jer je bio bogataš, nego zato jer je imao priliku koju nije iskoristio. Bila su mu darovana materijalna dobra koja nije znao podijeliti s drugima. Bogataš je u stanju Pakla jer je promašio bit života.
     Svatko od nas ima neka dobra ili, ako je tako lakše slušati, svatko od nas ima talente koji su mu povjereni da ih razvija na korist drugih, a za vlastito spasenje. Bogataš iz današnjeg evanđelja nas opominje što biva s nama ukoliko nas Vrag uspije zavesti i uvjeriti da smo mi vlasnici tih talenata, a ne oni kojima su talenti povjereni. S onim što imam ne mogu činiti što me volja. Moram činiti jedino ono što je Bogu na slavu, a čovjeku na korist i spasenje.
     Pakao je zbir promašenih života i neiskorištenih prilika. To je ta strašna muka koju bogataš iz Isusove priče podnosi.
     Pomalo netipično za Pakao, bogataš moli za svoju braću koji su još uvijek na zemlji. Moli da im se posvjedoči kamo vodi stranputica kojom idu. Bogataš moli za znak. Moli za čudo.
     Isus nas uči da je život čudo, a življenje znak. Božja Objava koja nam je darovana sadrži dovoljno elemenata da procijenimo jesmo li na pravom putu ili na stranputici. Nažalost, zavedeni ljudi se olako privikavaju na uobičajeno i prečesto obezvrjeđuju rječitost svakodnevnoga.
     Živimo u površnom svijetu, neprestano izazivani bombastičnim senzacionalizmom. Svakodnevno nas zaskaču napuhane eksplozivnosti i ekskluzivnosti. Uz toliko galame nitko ne čuje jednostavnost i dosljednost. A upravo je to ono što nam treba.
     Ljudi čeznu za čudesima. U povorkama se slijevaju na sva mjesta navodnih čudesnih događanja. I ovaj naraštaj znake traži i čudesa ište. Ali, znak nam je već darovan. Dijete povijeno u jasle, Brat koji je prošao zemljom čineći dobro, Sin Čovječji koji je umro za nas, Uskrsli Gospodin koji nam je darovao svoga Svetoga Duha. Treba li nam još išta? Zar ono što je zapisano u današnjem drugom čitanju nije dostatna formula za životni uspjeh?
     Život je čudo, a življenje znak. Vratimo se Ocu u Snazi Duha i po primjeru Kristovu. Živimo život u njegovoj bogatoj i dinamičnoj jednostavnosti, bez mučne sebičnosti, hinjene bezbrižnosti i nerealne spokojnosti.
     A oni koji ipak žele doživjeti čudo neka ponekad uđu sami u crkvu. Neka kleknu, opuste se i saberu. A onda neka dignu glavu prema svetohraništu i promisle o euharistijskom čudu. Zar ima većega čuda?
     Kršćanska duša ne treba veće čudo, niti može iskusiti veću ljubav. A za one koji vele da bi povjerovali ako budu svjedoci čuda, Isus u današnjem evanđeoskom odlomku daje jasno svjedočanstvo da neće povjerovati sve da i od mrtvih netko ustane.

N. K.

Prvo čitanje: Am 8,4-7
Drugo čitanje: 1 Tim 2,1-8
Evanđelje: Lk 16,1-13

 Zborna molitva
Bože, sav si svoj zakon sveo na ljubav prema tebi i bližnjemu.
Daj da vršimo tvoje zapovijedi i postignemo vječni život.
Po Gospodinu.

Darovna molitva
Gospodine, primi darove svoga naroda da nebeskim otajstvima
postignemo što vjerom i djelom ispovijedamo.
Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine, ti nas hraniš   svojim otajstvima.
Odgajaj nas nepre­stano uredbama svoga milosrđa
da plodove otkupljenja donosimo i u otajstvima
i u vladanju. Po Kristu.

Razmišljanje uz biblijska čitanja

BOG HOĆE DA SE SVI LJUDI SPASE

     Ljubiti Boga više od svega prva je i jedina zapovijed. Iz nje proistječe ljubav prema sebi, drugom čovjeku i svijetu. Ako nam pravi i jedini Bog nije na prvom mjestu, onda je naš bog ono što nam je najvažnije u životu. A samo bi bezumnik ili zaveden prijanjao uz prolazno, zanemarujući vječno.

Nijedan sluga ne može služiti dvojici gospodara
     Zato nas Isus u današnjem evanđeoskom odlomku opominje da ne lažemo sami sebe i ne umišljamo da možemo biti Božji ako nam Bog nije na prvom mjestu. Nemoguće je biti djelomično kršćanin ili povremeno. Tko prepozna Kristov poziv, Očevu ljubav i milost Duha Svetoga potpuno mijenja svoj život i sve podređuje služenju Bogu.

Jedan je Bog, jedan je i posrednik između Boga i ljudi
     Izvan Krista nema spasenja. Nitko ne može doći Bogu Ocu osim po Kristu. To je istina koju valja jasno i otvoreno reći. Izvan Krista nema spasenja. Jednako tako je nepobitna istina da nismo Kristovi ako to možemo dokazati papirima, a životom niječemo tu činjenicu, nego smo Kristovi ako živimo u skladu s njegovom riječi.
     I ovdje se moramo prisjetiti sv. Augustina koji je utvrdio da Bog ima mnoge koje Crkva nema i da Crkva ima mnoge koje Bog nema.

Dovijeka neću zaboraviti nijednoga djela vašega
     Na potrebu činjenja dobrih djela, po kojima će se prepoznati da smo Božji narod, upućuje i današnje prvo čitanje. Jedino se po djelima očituje naša vjera i ljubav. Uostalom, Petar je i Isusa predstavio kao onoga koji je prošao zemljom čineći dobro.

Hoću dakle da svi ljudi mole na svakom mjestu
     Osim dobrih djela, potrebno je u ovaj svijet unositi blagoslov molitvom. Osobnom, obiteljskom i zajedničkom molitvom.
     Na poseban način nas sv. Pavao u današnjem drugom čitanju potiče da molimo za one koji su na vlasti. Tu potrebu molitve za vlastodršce itekako osjećamo mi koji živimo u Hrvatskoj. I dok se dižu glasi kritike i prijekora na račun onih koji sebično, uskogrudno i neodgovorno vladaju, mi kršćani smo pozvani moliti za njih da ih Bog blagoslovi i nadahne kako bi njihova služba bila svakom čovjeku na korist. A molitva doista može učiniti čudo.

 N. K.

Prvo čitanje: Izl 32,7-11.13-14
Drugo čitanje: 1 Tim 1,12-17
Evanđelje: Lk 15,1-32

Zborna molitva
Bože, Stvoritelju i Svedržitelju. 
Daj da ti služimo svim srcem
te iskusimo darove tvoje ljubavi.
Po Gospodinu.

Darovna molitva
Gospodine, usliši nam prošnje
i primi darove. Što svaki od
nas prikazuje tebi na čast,
nek bude na spasenje svima.
Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine, nek nam ova pričest pronikne duh i tije­lo,
da u nama ne preva­gne tjelesna sklonost nego djelovanje tvoje moći.
Po Kristu.

Razmišljanje uz biblijska čitanja

RADOST ZBOG OBRAĆENJA

     Vrijedi napomenuti da Isus u današnjem evanđeoskom odlomku, premda se njemu ne može zanijekati ljubav prema čovjeku, razumijevanje i prihvaćanje, jasno i jednosmisleno govori o grijehu i grešnicima. Postoji opasnost da u želji za ljubavlju i prihvaćanjem zaniječemo činjenice.

Grijeh
     Prva od tih činjenica je grijeh. On je u današnjim prispodobama prikazan kao izgubljenost i odlazak. No, bitno je naglasiti da grijeh postoji, odnosno da postoji dobro i zlo. Postoje mnogi koji žele relativizirati ili zanijekati postojanje grijeha. No činjenica je da grijeh postoji. Da postoji izostanak dobra i opredjeljenje za zlo.

Grešnik
     Druga činjenica je postojanje grešnika, ljudi koji slobodno i svjesno pristaju uz grijeh. Nažalost u naše vrijeme se i grijeh i grešnici propagiraju kao nešto napredno i poželjno. Mi kršćani smo pozvani oduprijeti se tom mentalitetu i neprestano ponavljati da postoji ono što je čovjeka dostojno i ono što nije. Da postoji dobro i zlo. Te da postoje ljudi koji su se opredijelili za dobro i oni koji su se opredijelili za zlo.
     I neprestano valja imati na pameti staro načelo kršćanskog djelovanja po kojemu grijeh nikada ne prihvaćamo, a čovjeka uvijek prihvaćamo i ljubimo.

Obraćenje
     Treća činjenica koja se spominje u današnjem evanđeoskom odlomku je potreba obraćenja. Obraćenje se prikazuje na dva načina. Kao milosno Božje djelovanje koje potiče srce na promišljanje i pozitivnu odluku te kao potragu za grešnikom kojemu je potrebno obraćenje. Isus nas time obvezuje da molimo za grešnike i da ih svojim primjerom potičemo na obraćenje.

Radost
     Četvrta činjenica je radost što se pojavljuje na Nebu i na Zemlji zbog obraćena grešnika. I dok je nebeska radost neupitna, valja nam se odgojiti za istinsku radost u našim zajednicama i iskreno prihvaćanje obraćena grešnika. Valja nam se osloboditi sveprisutne prakse gledanja poprijeko, prigovaranja Bogu i čovjeku, zavisti, ljubomore ili umišljanja da smo bolji od drugih ljudi te se prepustiti radosti zbog čovjekova obraćenja i Božje ljubavi.

 N. K.

Prvo čitanje: Mudr 9,13-18b
Drugo čitanje: Flm 9b-10.12-17
Evanđelje: Lk 14,25-33

Zborna molitva
Bože, od tebe nam je spasenje i posinjenje.
Pogledaj svoje sinove i kćeri koji u Krista vjeruju.
Udijeli im pravu slobodu i vječnu baštinu.
Po Gospodinu.

Darovna molitva
Bože, izvore pobožnosti i mira.
Molimo te da ovom žrtvom tebe iskreno štujemo,
a pričešću tvoga otajstva postignemo
međusobnu vjernost i jedinstvo. Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine, svojom riječju i svojim jelom daješ nam hranu i život.
Daj da rastemo u ljubavi po tim dragocjenim darovima
te zaslužimo vječno zajedništvo s tvojim Sinom, Isusom Kristom.
Koji živi.

 Razmišljanje uz biblijska čitanja

TEMELJNO OPREDJELJENJE

     Današnje prvo čitanje nam jasno svjedoči da je za vjerski život potrebna mudrost koja od Boga dolazi i nadahnuće njegova Svetoga Duha. Svojom mudrošću i svojim snagama ne možemo živjeti kršćanski život.

Dođe li tko k meni
     Isus poziva ljude da ga nasljeduju. Bog je uvijek onaj koji ima inicijativu i poduzima prvi korak. Zato milosni Božji poziv trebamo doživjeti kao znak posebne njegove ljubavi prema nama i povjerenja što nam iskazuje.
     Bogu se ne može odgovoriti tako da nastavimo živjeti istim načinom. Opredjeljenje za Boga mijenja perspektivu i stil života. Opredjeljenje za Boga se može slikovito izraziti promjenom mjesta boravka. Izlazimo iz starog i dolazimo Isusu.

Otac i majka, žena i djeca, braća i sestre
     U nastavku Isus navodi da promjena perspektive ima trostruku dimenziju. Životnu dimenziju. Jer kršćanstvo je stil života.
     Ponajprije se govori o promijenjenom odnosu prema drugim ljudima. U tom odnosu prestajemo biti sluge, gospodari ili takmaci i bivamo zajedničari u ljubavi. Jedini kriterij u odnosima mora biti ljubav iz koje proizlazi i stav služenja i želje da se pomogne svakom pojedinom čovjeku, poglavito onome tko je u potrebi.

Nositi svoj križ
     Druga vrsta odnosa koju valja promijeniti je odnos prema sebi, odnosno prihvaćanje sebe onakvima kakvi doista jesmo i nastojanje da postanemo bolji čovjek. Prihvaćanje svoga križa znači prihvaćanje života kao mogućnosti koja nam je darovana da u ograničenim datostima postanemo baštinici vječnosti i u nesavršenim uvjetima postanemo dionici božanske svetosti.

Odreći se svega što posjedujemo
     Treća vrsta odnosa što je mijenja onaj koji odgovori na Božji poziv je odnos prema materijalnome. Materijalna dobra, društveni status, karijera ili prestiž ne bivaju nam životni cilj, nego postaju sredstvo pomoću kojega ćemo ponajprije razviti talente što nam je Bog darovao, a potom i pomoći čovjeku koji je u potrebi. Jer se kršćanstvo prepoznaje po stilu života. Ako se po našem životu ne može prepoznati da smo kršćani, onda nismo kršćani.

N. K.

Prvo čitanje: Sir 3, 17-18.20.28-29
Drugo čitanje: Hebr 12, 18-19.22-24a
Evanđelje: Lk 14, 1.7-14

Zborna molitva
Silni Bože, što god je dobro, od tebe je.
Usadi nam u srce ljubav prema tebi,
umnoži nam vjeru, odgoji u nama što je dobro
i budnim okom čuvaj što si odgojio.
Po Gospodinu.

 Darovna molitva
Gospodine, nek nam ova žrtva uvijek donosi blagoslov.
Što nam vanjski znakovi kažu, nek ostvari snaga tvoga Duha.
Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine, blagovali smo kruh s nebeskog stola.
Molimo te, po ovoj gozbi ljubavi potakni nam srce
da ti služimo u svojoj braći. Po Kristu.

 Razmišljanje uz biblijska čitanja

 ŽIVOTNI CILJ, STAV I STIL

     Današnja biblijska čitanja veoma su poticajna za čitanje i promišljanje u vrijeme kada završavaju godišnji odmori i ponovno se vraćamo svojim poslovima. Na poseban način se to odnosi na djecu i mlade jer započinju nove školske i akademske godine.

Vi ste pristupili
     Prva stvar što je treba naglasiti zapisana nam je u današnjem drugom čitanju u kojem nas Bog preko Poslanice Hebrejima opominje da zauzmemo ispravan životni stav. Taj ispravan stav se očituje kroz usmjerenost i izbor sredstava koji nam pomažu na putu do cilja.
     Ako znamo da je smisao našega života zajedništvo s Bogom, onda ćemo živjeti tako da prihvaćamo ono što nas vodi Bogu, a odbacivat ćemo ono što nas od Boga odvraća.

Kada te netko pozove na svadbu
     Nakon što imamo cilj i stav potrebno je još imati i stil života koji iz toga proizlazi. O tome nam govori današnji evanđeoski odlomak.
     Dok nam mentalitet ovoga svijeta poručuje da je potrebno progurati se, nametnuti se, iskoristiti prigode i zgrabiti svojih pet minuta slave, Isus nas odgaja da izgrađujemo sebe i svoju vrijednost te da nenametljivo živimo ljubav prema Bogu, sebi, čovjeku i svijetu u kojemu smo. Prave vrijednosti će se prepoznati. Prave vrijednosti će doći do izražaja.
     Mlade se odgaja da paze na formu, a zanemaruju sadržaj. Mlade se odgaja da paze na vanjštinu, a zanemaruju bit. Isus nas potiče da odbacimo taj nametnuti stil života i da prihvatimo put koji nas vodi sreći i spasenju. Teži je to put, ali je put koji sigurno vodi u život.

Kada priređuješ objed ili večeru
     Jednako tako nam mentalitet ovoga svijeta postavlja norme korisnosti i tjera nas da drugom čovjeku pristupamo kao sredstvu zadovoljenja svojih potreba, Isus nas odgaja da drugom čovjeku pristupamo otvorena srca, primjećujući njegove potrebe i ne očekujući ništa zauzvrat.
     Ljubav je uvijek čista i bez primisli. Ljubav je uvijek darivanje. Isus nas poziva na ljubav.

N. K.

Prvo čitanje: Iz 66,18-21
Drugo čitanje: Heb 12,5-7.11-13
Evanđelje: Lk 13,22-30

Zborna molitva
Bože, ti ujedinjuješ srca vjernih da isto hoće i za istim teže.
Daj narodu svome da ljubi što ti zapovijedaš i želi što ti obećavaš
te u nestalnosti zemaljskog života onamo smjera naše srce
gdje su prave radosti. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Gospodine, jedinom žrtvom svoga Sina stekao si novi narod.
Molimo te, daruj svojoj Crkvi jedinstvo i mir. Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine, izliječi nas potpuno svojim milosnim djelovanjem.
Stvori nam novo srce da uvijek činimo što je tebi milo. Po Kristu.

 Razmišljanje uz biblijska čitanja

 BORITE SE

     Premda postoje ljudi koji tvrde da je život neprestana borba, mi kršćani znamo da je zapravo život neprestani izbor. I današnji evanđeoski odlomak progovara o izboru.

Borite se da uđete na uska vrata
     Borba o kojoj se danas govori u Evanđelju, nije borba protiv drugoga niti odolijevanje udarcima sudbine, nego je borba za izgrađivanje sebe, kvalitetan izbor i donošenje prave odluke. Valja nastojati pobijediti grešnu narav i zle sklonosti i opredijeliti se za Krista. Pa onda živjeti svoje opredjeljenje.
     Niti se borimo niti se uspoređujemo s drugim ljudima. Nećemo biti suđeni kakvi smo bili u usporedbi s drugima, nego jesmo li prihvatili i koristili talente što su nam darovani te jesmo li svakodnevno napredovali u vjeri, nadi i djelotvornoj ljubavi.

Mi smo s tobom jeli i pili, po našim si trgovima naučavao
     Druga bitna stvar koju nam poručuje današnji evanđeoski odlomak je činjenica da kršćanstvo nije administrativna kategorija. Ne prepoznajemo se da smo kršćani na temelju dokumenata koje možemo pribaviti, nego na temelju svakodnevnoga života.
     Sama činjenica da smo članovi Crkve ništa ne znači ako ne živimo svoje kršćansko opredjeljenje. Zato je potrebno ponizno prihvaćati poticaje Duha Svetoga i svakodnevno se boriti da uđemo u Kraljevstvo Božje. Potrebno je prihvaćati i one poticaje koji su nam mučni i teško prihvatljivi jer, kao što je zapisano u današnjem drugom čitanju, Bog nas i stegom odgaja. Stegom koja na početku djeluje kao ograničenje, ali kasnije se pokazuje kao blagoslov i izvor radosti.

I doći će s istoka i zapada, sa sjevera i juga
     Vrijedno je uočiti još jednu stvar u današnjem evanđeoskom odlomku. Bog i Evanđelje otvoreni su i ponuđeni svakom čovjeku. Bog svakog pojedinog čovjeka smatra dostojnim svoje ljubavi i evanđeoskog poziva na obraćenje.
     Ako Bog svakom čovjeku na takav način pristupa, onda i mi koji želimo živjeti u skladu s Božjom voljom moramo na takav način pristupati svakom čovjeku.
     A takvo postupanje dovodi do mira. Mira u čovjeku i mira među ljudima. I opet se pokazuje da bez života u skladu s Božjom voljom nema sreće ni napretka.

N. K.

Prvo čitanje: Jr 38,4-6.8-10
Drugo čitanje: Heb 12,1-4
Evanđelje: Lk 12,49-53

Zborna molitva
Bože, onima koji te ljube pripravio si nevidljiva dobra.
Daj nam smisao za pravu ljubav, da tebe u svemu
i nadasve volimo te postignemo tvoja obećanja,
koja nadilaze svaku želju. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Primi, Gospodine, ove prinose kojima se ostvaruje
tajanstvena razmjena naših i tvojih darova.
Mi tebi donosimo što si nam dao, a ti nam u svom daru
podaj sama sebe. Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine, ovom pričešću dao si nam dioništvo u svome Sinu Isusu Kristu.
Molimo te, da nas sveta otajstva preobraze na njegovu sliku
te se pridružimo njegovoj proslavi u nebu.
Po Kristu, Gospodinu našemu.

Razmišljanje uz biblijska čitanja

KRŠĆANSTVO NIJE SEDATIV

    
     Postoje ljudi koji vele da se osjećaju bolje u mističnoj polutami crkava i da, premda ne sudjeluju na euharistijskim slavljima, rado uđu u samoći u crkvu i opuštaju se u njenom ozračju. Dakako da to nije loše samo po sebi, ali je, sudeći prema današnjim biblijskim čitanjima, krivo.
     Neki drugi opet vele da im vjera daje utjehu da prebrode sve teškoće i da u vjeri nalaze oazu i sigurnu luku kamo će, makar nakratko, pobjeći od muka. Dakako da to nije loše samo po sebi, ali je, sudeći prema današnjim biblijskim čitanjima, krivo.
    
     Kršćanstvo se pretvorilo terapeutsku kategoriju. Kršćanstvo se pretvorilo u svojevrstan sedativ. A kršćanstvo nije utjeha, nego stil života. Kršćanstvo ne daje utočište, nego smisao. Kršćanstvo nije navještaj o luci spasa, nego o križu. I to križu što se dragovoljno uzima na sebe i na koji se dragovoljno uzlazi.
     Isus je mironosac. Isus je došao dati mir ljudima. Isus je blaženima nazvao mirotvorce. Ali taj mir nije učmalost niti pasivnost. Kristov mir nije bezvoljnost i bezidejnost.
    
     Krist je prošao zemljom čineći dobro. Krist je postavljen kao znak prema kojemu se ljudi opredjeljuju. Što se to dogodilo s kršćanima tijekom vremena? Zašto se danas smatra važnijim ne činiti loše od činiti dobro? Zašto nismo dobrotvori i znak? Zašto bezidejno lutamo čuvajući stare navade?
     Sedativi su lijekovi koji smiruju i ublažavaju tjeskobu. Kršćanstvo mnogi doista doživljavaju kao terapeutsku kategoriju i kao sedativ. Zato se češće u kršćanstvu čuje: Bože, pomozi mi! ili: Bože, daj mi snage! od: Neka mi bude po tvojoj riječi! A upravo u tom stavu je razlika između vjere i magije. Između kršćanstva i površne religioznosti. Kršćanstvo se daje Bogu na raspolaganje. Kršćanin traži Božju volju, a ne svoju sigurnost i sreću.
     Ipak, nastavljajući ovu medicinsku paralelu, nije problem što se kršćanstvo doživljava kao sedativ, nego u činjenici da sedativi imaju nuspojave. Osnovne su pospanost i nezainteresiranost.
    
     Stoljeća i stoljeća korištenja kršćanstva kao sedativa doista je dovelo do toga da smo mi kršćani danas pospani i nezainteresirani. Naše kršćanstvo je pospano i nezainteresirano. Kršćanstvo u Hrvatskoj je u svom najvećem dijelu pospano i nezainteresirano.
     Isus nas poziva da bdijemo. Da budemo budni i da naša ljubav bude djelotvorna. Na koji način se prepoznaje danas u Hrvatskoj da je kršćanstvo prisutno? Jesmo li živi i djelotvorni? Je li naša ljubav domišljata?

N. K.

Prvo čitanje: Mudr 18,6-9
Drugo čitanje: Heb 11,1-2.8-19
Evanđelje: Lk 12,32-48

Zborna molitva
Svemogući vječni Bože, smijemo te zvati svojim Ocem.
Daj da nam u srcu poraste duh sinovstva
te uđemo u obećanu baštinu. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Gospodine, prinosimo ti darove koje si nam ti udijelio.
Molimo te, primi ih iz ruku svoje Crkve i snagom Duha
pretvori u otajstvo spasenja. Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine, pričestili smo se tijelom i krvlju tvoga Sina.
Ta pričest neka nas spasi i utvrdi u svjetlu tvoje istine.
Po Kristu.

Razmišljanje uz biblijska čitanja

 BAŠTINICI KRALJEVSTVA

     Većina nas bi, na pitanje koja je Božja riječ, koja je njegova zapovijed najvažnija, odnosno koji je grijeh najteži, spontano spomenuli ubojstvo, krađu ili bludništvo. Ipak, najvažnija Božja zapovijed i najteži grijeh je ono što je sadržano na početku. U prvoj Božjoj zapovijedi koja glasi: Nemaj drugih bogova uz mene. O tome nam govori i današnji evanđeoski odlomak.

Svidjelo se Ocu vašemu dati vam Kraljevstvo
     Po krstu smo postali baštinici Kraljevstva Božjega. Bog nam u potpunosti želi darovati sreću. Ne samo na drugome svijetu, nego i u ovome. Kao što nam se Bog u potpunosti dariva, tako traži i od nas da budemo u potpunosti njemu darovani. Zato u nastavku Isus od nas traži da se odreknemo svega što imamo.
     Zato Bog inzistira da nemamo drugih bogova, osim njega. Ne govori Bog zato jer se boji konkurencije, nego zato jer mu je stalo do čovjeka. Zato jer zna da je svaki drugi izbor krivi izbor. Samo je jedan Bog i svatko tko ne prizna jedinoga Boga čini promašaj. Uzalud trati život na zemlji i vječni život. A Bog ne želi smrti grešnikove, nego da se obrati i živi.

Budite pripravni
     Sloboda i nenavezanost na materijalno je ono što je preduvjet da bismo bili Božji. To je izrečeno kroz simboliku spremnosti za susret s Gospodinom. Ne zna se kada će se dogoditi kraj ovakvog načina postojanja. Jednako kao što ne znamo kada će se dogoditi kraj našeg zemaljskog života. Isus nas potiče da ne odgađamo obraćenje. Potiče nas i moli da ne riskiramo svoju vječnu sreću.
     Sa svih strana nas zaskaču vijesti o smrtima i tragičnim slučajevima. Razborit čovjek se neće panično bojati budućnosti, ali će biti svjestan da se bilo kojeg trena to i njemu može dogoditi. Zato je razborito stalno živjeti u Božjoj milosti i izmirenosti s ljudima.

Gdje vam je blago, ondje će vam i srce biti
     Kršćanstvo nije ideologija niti deklarativno zastupanje nečega. Kršćanstvo je stil života. Kršćanina se prepoznaje po načinu na koji živi. Po njegovim riječima i djelima.
     Zato je bitno srce. A srce je uvijek priklonjeno onome što nam je najveće blago. Bog nas potiče da nam ljubav prema Bogu i bližnjemu bude najveće blago. I da nam srce uz to prione. Jer ćemo jedino tako imati sreću.

N. K.

Prvo čitanje: Prop 1,2.2,21-23

Drugo čitanje: Kol 3,1-5.9-11

Evanđelje: Lk 12,13-21

Zborna molitva
Gospodine, vođo i stvoritelju naš, mi se tobom ponosimo.
Nek nad nama bude tvoja dobrota. Obnovi u nama što je tebi drago
i sačuvaj što si obnovio. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Posveti, molimo, Gospodine, ovaj prinos i primi našu unutarnju žrtvu:
učini da ti postanemo vječnim darom.
Po Kristu.

Popričesna molitva
Gospodine,ti nas oživljuješ nebeskim darom: prati nas
stalnom ljubavlju i učini dostojnima vječnog otkupljenja.
Po Kristu.

Razmišljanje uz biblijska čitanja

IMATI ILI BITI?

Da ne bude zabune, odmah na početku valja istaknuti da kršćanstvo nema ništa protiv materijalnih dobara, bogatstva i uspjeha. Bog nam je darovao talente i, ako ih koristimo pošteno, sasvim je opravdano da i stječemo materijalna dobra svojim radom. Siromaštvo je vrednota koja se u kršćanstvu promiče, ali osobno siromaštvo, što je osobni izbor pojedinca, a ne bijeda u koju se ljudi uvaljuju bez njihova pristanka.

Krist nas želi usmjeriti na ispravni put i želi da shvatimo što je bolje u životu. Zato nam i u današnjem evanđeoskom odlomku daje nekoliko savjeta za život.

Klonite se i čuvajte svake pohlepe

Prvi savjet se sastoji u tome da Krist od nas traži da ne budemo pohlepni. I to ne samo za materijalnim dobrima. Isus nas opominje da se čuvamo svake pohlepe. Ne treba nam ništa više od osnovnoga dokle god na svijetu ima ljudi koji nemaju ni to osnovno. Jer ako sebi prisvajamo više od potrebnoga, zapravo otimamo onome kojemu to potrebno nedostaje.

Pohlepa je u svojoj biti egoizam. A egoizam svaki uništava čovjeka.

Pohlepa je u svojoj biti i grijeh protiv prve Božje zapovijedi jer svoju nadu ne stavljamo u Boga, nego u materijalno koje grčevito prisvajamo.

Čovjeku život nije u onome što posjeduje

Živimo u vremenima kada se vrijednost čovjeka mjeri stvarima koje posjeduje. Zato se ljudi trude imati što više i to što više stvari koje su znak prestiža, moći i uspjeha. Stvari sve više prestaju biti ono čime se služimo da olakšamo život, a postaju statusni simbol.

Isus nas opominje da se odupremo tom mentalitetu. Da se otrgnemo od mišljenja da naša vrijednost ovisi o markama odjeće ili modernosti stvari što ih koristimo.

Smisao čovjekova života nije u onome što posjeduje. Bog nas, na kraju našega života, neće pitati o dobrim stvarima koje smo imali, nego o dobrim djelima koja smo učinili.

Zato valja mudro živjeti i ne povoditi se za reklamnim trikovima što nas hoće uvjeriti da nam se život mjeri onim što posjedujemo. Valja mudro živjeti i povjerovati Isusu koji nas potiče da koristimo svoje talente i da smo vrijedni svoje plaće, ali nas ujedno opominje da se ne zatvorilo u egoizam i ne pomislimo da je u životu važnije imati, nego biti.

N. K.